HR - Ljudski Resursi - Hrvatska

Za jesen se predviđa rast nezaposlenosti

Hrvatska pripada zemljama s najnižom stopom zaposlenosti u Europi, a niska zaposlenost neće se promijeniti u tekućoj godini.

Prema očekivanju analitičara Raiffeisen banke u kvartalnim analizama, do kraja godine stopa nezaposlenosti skočit će u usporedbi s krajem 2010. na 18,2 posto, odnosno za 0,8 posto, a godina ulaska u Europsku uniju bit će godina pada nezaposlenosti na 16,5 posto. Ipak, to je prividan oporavak tržišta rada, jer će na brojke utjecati odlazak dijela radne snage u mirovinski sustav, a puno manje pravo zapošljavanje.

To pokazuju i predviđanja za kretanje anketne nezaposlenosti koja će tek potkraj 2013. godine pasti na istu razinu s kojom smo ušli u tekuću godinu. Iako je sezonsko zapošljavanje tijekom proljeća dovelo do znatnijeg pada u broju registriranih nezaposlenih osoba, analitičari ocjenjuju da se vrlo lako već u listopadu broj nezaposlenih može popeti na više od 300.000. Izvor problema je struktura tržišta rada, ali i nepovoljne makroekonomske prilike koje tjeraju državu na rezanje troškova, uz zabranu zapošljavanja u javnom sektoru, a destimuliraju ulaganja privatnog sektora bez kojih nema otvaranja novih radnih mjesta.

Iako je nezaposlenost gorući problem gospodarstva, mnogo ozbiljnija upozorenja mogu se iščitati iz statistike o broju zaposlenih. Prema anketi o radnoj snazi stopa aktivnosti u Hrvatskoj iznosi 46 posto, a stopa zaposlenosti tek 40 posto. Dakle, čak i kada bi se za sve nezaposlene otvorilo radno mjesto i dalje bi radilo manje od polovice radno sposobnog stanovništva. Navedena stopa aktivnosti statistički znači da na svaku radno aktivnu osobu dolazi 1,18 radno neaktivnih, što je izazov za javne financije s obzirom na to da je prošlogodišnji raskorak između prihoda iz doprinosa zaposlenih i isplaćenih mirovina iznosio više od 17 milijardi kuna.

Uzrok problema leži u načinu na koji se u razdoblju tranzicije gospodarstva rješavao problem nezaposlenosti. Rješenja su se uglavnom pronalazila kratkoročno, podsjećaju analitičari Raiffeisen banke, putem izlaska radno sposobnog stanovništva iz radne snage. Na nisku zaposlenost utječe i sustav socijalne zaštite koji djeluje obeshrabrujuće na rast zapošljavanja, posebice u segmentu radne snage s nižim stupnjem obrazovanja i primanja. Pozitivan pomak učinjen je ipak izjednačavanjem dobi žena i muškaraca za odlazak u mirovinu na 65 godina te penaliziranjem ranog umirovljenja.

No, država bi, preporuča se u analizi, morala voditi politiku što duljeg zadržavanja na tržištu rada te vratiti dio mlađih umirovljenika na tržište rada. Treba razmotriti i sustav državnih potpora pri čemu treba inzistirati na poticanju kapitalno-intenzivnih djelatnosti. Potencijalni rizik leži u reformi javne uprave, gdje treba izbjeći prelazak radnika u neaktivno stanovništvo.

U predstojećim strukturnim reformama javnog sektora i komercijalno povezanih poduzeća izgledno je daljnje smanjivanje zaposlenosti, što će onemogućiti rast prosječne neto realne plaće zbog porasta ponude i stagnacije potražnje na tržištu rada, procjenjuju analitičari. S obzirom na pesimizam i nesklonost ulaganjima u privatnom sektoru, ne može se očekivati značajniji broj novih radnih mjesta.

Inače, prosječna neto plaća za travanj, koja je isplaćena u svibnju, iznosila je 5396 kuna, što je za 84 kune manje nego prethodnog mjeseca. Prosječna neto plaća pokrivala je 80,34 posto sindikalne košarice koja uključuje osnovne potrebe kućanstva.

Sa stopom anketne zaposlenosti od 40 posto Hrvatska je među zemljama s najnižom stopom zaposlenosti i daleko od kriterija Lisabonske strategije, a s obzirom na starenje stanovništva, suočit će se s manjkom radne snage.

Struktura nezaposlenih je vrlo nepovoljna jer je uglavnom riječ o mladim ljudima srednje stručne spreme. Jedan od prioriteta Lisabonske strategije je rast zapošljavanja, pri čemu se teži stopi zaposlenosti od 70 posto. U Hrvatskoj bi to značilo 2,6 milijuna zaposlenih u usporedbi s 1,5 milijuna, koliko ih je danas. U kontekstu te strategije Hrvatska ne odudara značajnije od trenda starenja stanovništva, ali pripadamo skupini država s najnižom stopom zaposlenosti, s najmanjim izdvajanjem za istraživanje i razvoj te s vrlo niskom stopom visokoobrazovanih u referentnoj dobnoj skupini između 30. i 34. godine.